Zatim je s. Terezija približila povijesni i geografski kontekst rodknog kraja službenice Božje majke Klare: Prominu kao i okolnosti u kojima je živjela. Argumentirajući  poviejsnim navodima važne događaje iz vremna osnutka Zajednice sestara kao i njihovog djelovanja među narodom s. Terezija je naglasila milosrđe sestara prema ljudima u raznim potrebama. Navela je prenoćište za siromašne putnike, brigu za bolesne i umirouće te kršćanski nauk djece. U svemu se iščitava svet život majke Klare koju je tako doživljavao cijeli grad. Djelatnici su upoznali i duhovnost sestara kroz povijest i sadašnjost  te su obišli muzejsku zbirku vezanu uz život sestara. Vicepostulatorica je ukratko navela i nekoliko primjera svjedočanstva o uslišanim molitvama upućenih majci Klari.

Vrhunac duhovne obnove nastavljen je euharistijskim slavljem u samostanskoj kapeli koje je slavio don Krešimir Mateša, katedralni župnik. U homiliji je don Krešimir djelatnike uveo u promišljanje o evanđeoskom odlomku o vinogradu, vinogradarima i najamnicima (Mt 21,33-43.44-46). Slojevito je osvjetljavao sve dimenzije i simboliku vinograda i osoba povezanih uz ovaj odlomak, povezujući ih sa životima djelatnika. Potaknuo ih je na promišljanje  o vinogradima u njihovom osobnom, obiteljskom i profesionalnom životu.
Duhovna obnova je završila zajedničkom molitvom Majci Klari za što skorije proglašenje blaženom. 

s. Mandica Starčević