Nacionalni ured za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirao je stručni skup za djelatnike katoličkih škola i učeničkih domova s temom „Cjeloviti rast osobe“ koji je održan u subotu, 7. ožujka, u Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji „Don Frane Bulić“ u Splitu, izvijestio je Nacionalni ured HBK-a za katoličke škole.
Prvi dio cjelodnevnog programa počeo je molitvom Trećeg časa i riječima dobrodošlice biskupskog vikara za kler don Vedrana Torića u ime Splitsko-makarske nadbiskupije.
Skup je pozdravio tajnik Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole mr. sc. Tomislav Buntak koji je poručio djelatnicima da katoličke škole, u suradnji s roditeljima i Crkvom, nastoje biti mjesta cjelovitog odgoja i obrazovanja mladih utemeljenog na evanđeoskim vrijednostima, uz naglasak na zajedništvo, poštovanje i dostojanstvo svake osobe.
Pozdravima su se pridružili i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te, u ime gradonačelnika Grada Splita, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Mate Omazić.
Prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Hrvatskoga katoličko sveučilišta održao je predavanje „Prilike i prijetnje korištenja umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnom sustavu“. Prof. Kanižaj istaknuo je kako je posljednjih nekoliko godina u osnovnim i srednjim školama sve više učenika koji koriste različite alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Pristupi vrednovanja rada umjetne inteligencije u velikoj mjeri ističu brojne prilike, a nerijetko zanemaruju prijetnje kojima su izloženi korisnici zbog niske razine kompetencija i vještina iz područja medijske i informacijske pismenosti. Istraživanja poput EU Kids Online iz 2025. pokazuju kako tek svako peto dijete u dobi od 10 do 16 godina nije koristilo alate generativne umjetne inteligencije u posljednjih mjesec dana. Istodobno, 42,5% djece koristi te alate za pisanje eseja ili priča za školu, a jedan dio mladih i za razgovor o svom zdravlju. U predavanju prof. Kanižaj istaknuo je i druge specifičnosti korištenja umjetne inteligencije kao i primjere manipulacija u razgovoru s tzv. chatbotovima, pogotovo kada je riječ o savjetima koji se odnose na mentalno zdravlje. Istodobno, djelatnici škola i domova često nisu u mogućnosti postojećim znanjem i vještinama prepoznati radove koji su nastali uz pomoć alata umjetne inteligencije. Prikazao je i programe koji olakšavaju prepoznavanje sadržaja koje je proizvela umjetna inteligencija te opisao ključne pristupe odgojno-obrazovnih sustava u osnaživanju djelatnika za pravilno korištenje generativne umjetne inteligencije.
Uslijedio je okrugli stol o temi „Djelatnik u katoličkoj školi – vrijednost, stvarnost i perspektiva“. Sugovornici su bili bivši ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru dr. sc. Ante Sorić, profesorica na Hrvatskome katoličkom sveučilištu doc. dr. Snježana Mališa, psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi Ana Matković i vjeroučitelj Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ u Rijeci Dario Perković, a okruglim stolom moderirao je povjerenik Ureda za katoličke škole i predškolske ustanove Zagrebačke nadbiskupije i tajnik Nacionalnog ureda HBK-a za katoličke škole mr. sc. Tomislav Buntak.
Kroz analizu radionica na kojima su sudionici prošle godine sudjelovali, a koja je imala temu „Od rasta do poslanja – identitet djelatnika katoličke škole“, sudionici su pokušali predstaviti rezultate i dati smjernice za daljnju izgradnju djelatnika katoličkih škola i učeničkih domova. Rezultati pokazuju da se identitet djelatnika katoličke škole ne očituje samo u stručnoj kompetenciji, nego i u osobnom svjedočanstvu vrijednosti koje su u velikoj mjeri usklađene s odgojno-obrazovnim projektom škole te potvrđuju smjer projekta „Vrline“ koji se provodi u katoličkim školama, uz stalni poticaj djelatnicima da te vrline i osobno žive i svjedoče.
Ujedno, rezultati istraživanja potaknuli su organizaciju okruglog stola kao znak otvorenosti i snage škole da prepozna i potvrdi vlastiti identitet, ali i da kroz ohrabrujuće i izazovne poruke rezultata prepozna prostor za daljnji razvoj djelatnika u praksi. Rad u katoličkoj školi poziva djelatnike da ga žive kao javno svjedočanstvo u svakodnevici, njegujući međusobne odnose i ozračje koje odražava vrijednosti koje se želi prenijeti učenicima, pritom izbjegavajući i mentalitet žrtve i zatvorene elite. Biti djelatnik u katoličkoj školi znači nositi pridjev „katolički“ kao odgovornost koja povezuje profesionalnu ulogu i osobno svjedočanstvo, uz stalno promišljanje o realnosti očekivanja u odnosu na uvjete rada i društveni kontekst.
Sudionici su se potom podijelili prema srednjim i osnovnim školama i poslušali „Primjere dobre prakse“ u kojima su predstavljena po tri primjera rada u školama.
Sudionici skupa uputili su se zatim u razgledavanje Riznice katedrale i u katedrali sv. Dujma sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je predvodio predsjednik Vijeća HBK-a za katolički odgoj i obrazovanje dubrovački biskup Roko Glasnović.
(preuzeto: https://ika.hkm.hr/)
