Katolička osnovna škola Šibenik

Ovogodišnje vrućine i sparine svima nam je bilo dosta i pitali smo se kad će zahladiti? Želja nam je neočekivano ispunjena 3. rujna tijekom hodočašća djelatnika naše škole u Senj. Glavni organizator i vodič cijelim putem bio je naš o. biskup mons. Tomislav Rogić, rođeni Senjanin. Tijekom putovanja približio nam je povijesni, vjernički, kulturni i geografski razvoj i položaj dragog mu grada.

Ispraćeni jutarnjom kišom iz Šibenika, u Senju nas je dočekala bura u svom snažnom zamahu.  Promatrali smo kako pjeni more, pokazuje zube, ali i osjetili njenu moć i snagu na sebi. Burovitost dana umanjila je srdačna gostoljubivost domaćina. Posjet Senju započeli smo euharistijskih slavljem u trobrodnoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju. Predslavitelj je bio naš o. biskup Tomislav, u koncelebraciji s dvojicom svećenika župnim vikarom vlč. Nikolom Pršom i mladomisnikom vlč. Josipom Tomljanovićem.  Uslijedilo je tumačenje i obilazak unutrašnjosti katedrale. Povijest katedrale veže se uz povijest bivše Senjske biskupije. Godine 1169. dovršena je gradnja ove katedrale, a u povijesnim spisima se tada prvi puta spominje zasebna biskupija na području Senja. Također se tada javlja i ime prvog senjskog biskupa Mireja, koji je bio prvi u nizu biskupa koji su imali središte u Senju sve do 1969. kada se biskupija dolazi pod upravu Riječke nadbiskupije. Danas je dio Gospićko-senjske biskupije. Pozornost nam je privukao  reljef Svetog Trojstva na samom ulazu u katedralu. U donjem dijelu reljefa nalazi se kockasti grb plemića Perovića iz 1491. g. Zanimljiv je zbog toga jer je to do sada najstarija poznata varijanata hrvatskog državnog grba, koji se službeno upotrebljava od 1527. g.  Zastali smo i kod oltara Svetih Anđela s tijelom Sv. Formoza, mučenika iz rimskih katakomba, dar pape Klementa XIII. za senjsku katedralu.

Muzej Sakralne baštine bio je prigoda za upoznavanje liturgijskog i umjetničkog bogatstva Senja iz pogleda biskupijskog središta. Zahvalni smo kustosici, biskupovoj sestri gospođi Mileni Rogić  na svim izrazima dobrodošlice i spremnosti odgovaranja na naša pitanja o eksponatima.

Šetnja do Kule Nehaj po buri posebno nam je iskustvo! Kula Nehaj služila je kao vojna utvrda uskocima koji su je koristili kao mjesto s kojeg su branili grad Senj te pripremali napade na Turke i Mletke. Sagrađena je kockastog oblika, a orijentirana je prema stranama svijeta. Visoka je 18, a široka 23 metra. Vanjski zidovi sagrađeni su od tesanih kamenih blokova, a debeli su od 2 do 3 metra. Prema vrhu se sužavaju, te završavaju kruništem u kojemu je pet malih kutnih kula. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i 11 velikih topovskih otvora. U tvrđavi Nehaj postavljena je zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, stalne izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemićki grbovi Senja. Tvrđava se danas koristi u turističke svrhe, a njen vrh služi kao vidikovac s kojega se pruža lijep pogled na otoke. Jačina bure je na vidikovcu pokazala svoju moć, a ujedno i  malenost čovjeka.

Današnje smo hodočašće završili obilaskom Majerova vrila, izvora Gacke. Šetnja netaknutom prirodom, obilazak mlinica i žubor vode potaklo nas je na  zahvalu  za sve  stvoreno.  Molitvom krunice izrekli smo zahvalu Bogu za današnji dan, naše zajedništvo i sve koje  Gospodin stavlja na naše životne pute. Zahvalni smo nadasve  i našem o. biskupu na predivno provedenom danu.

s. Mandica Starčević, ravnateljica