Katolička osnovna škola Šibenik

Učenici osmih razreda i nekolicina učenika petih i šestih razreda su 13. prosinca išli u HNK Split  na predstavu baleta Orašar u pratnji učiteljice Glazbene kulture Luiđe Cvitan, učiteljice matematike Jelene Škugor, pedagoginje Ivane Bakotić, knjižničarke Marine Klarić i tajnice Jagode Minge.

Prvim zvucima uvertire orkestar HNK Split nas je uveo u bajkovitu plesnu priču. Lepršave haljine, baletne cipelice, lagani i poletni plesni pokreti plesača, bajkovita scena, učenike su ostavili bez daha. Balet nas je svojom pričom odveo u zemlju Slatkiša, te smo uživali u plesnoj interpretaciji Turskog meda, Plesu šećerne vile, Švicarskim bombonima i pralinama, Ukrajinskoj marmeladi i još mnogim bajkovito oživljenim slatkišima.
Dugotrajnim pljeskom svim izvođačima publika  je najbolje pokazala koliko im se svidjela predstava.

Orašar (orig. Ščelkunčik) je priča o djevojčici Klari koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar- drvenog orašara kojim se razbijaju orasi. S njime proživljava čudesne dogodovštine u izmišljenom svijetu. Jedan je od najpoznatijih i najizvođenijih baleta na svijetu. Skladatelj ovog prekrasnog baleta je ruski skladatelj  Petar Iljič Čajkovski.

Zanimljivosti o samom baletu:

• Orašar je 71. balet koji je napisao ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski.
• Nakon prve svjetske izvedbe 18. prosinca 1892. godine kritičari nisu bili impresionirani baletom i činilo se da balet nema svijetlu budućnost. Tek nakon produkcije rusko-američkog koreografa G. Balanchiena za njujorški balet 1954. godine Orašar je počeo stjecati popularnost.
• 1993.godine koreografija G. Balanchea je adaptirana za film
• Instrument posebnog treptavog zvuka koji se čuje u melodiji Ples šećerne vile je čelesta. Kako bi karakter lika Šećerne vile pratio jedinstven zvuk čeleste, Čajkovski ju je u Rusiju prokrijumčario iz Pariza.
• Iako je partitura Orašara jedno je od najpoznatijih djela, Čajkovski je nije smatrao najboljom. Bio je uvjeren da je njegov balet Trnoružica znatno bolji od Orašara.

Petar Iljič Čajkovski je umro 6. studenog 1893. godine i tako nikada nije naslutio kakav će utjecaj njegovo djelo u narednim desetljećima imati na publiku diljem svijeta.

Luiđa Cvitan, učiteljica Glazbene kulture